{"id":465,"date":"2019-02-25T09:18:17","date_gmt":"2019-02-25T09:18:17","guid":{"rendered":"https:\/\/komunalne-djelatnosti.hr\/?p=465"},"modified":"2019-02-25T09:18:19","modified_gmt":"2019-02-25T09:18:19","slug":"sanacija-odlagalista-sitnica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/komunalne-djelatnosti.hr\/en\/sanacija-odlagalista-sitnica\/","title":{"rendered":"Sanacija odlagali\u0161ta ,,Sitnica \u201c"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>GEF PROJEKT KONTROLE ONE\u010cI\u0160\u0106ENJA JADRANSKOG MORA I.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"576\" src=\"https:\/\/komunalne-djelatnosti.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/IMG-20190219-WA0001-1024x576.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-441\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vlada Republike Hrvatske na sjednici odr\u017eanoj dana 23. sije\u010dnja 2014. godine donijela je Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o darovnici Globalnog fonda za okoli\u0161 (GEF) za Projekt kontrole one\u010di\u0161\u0107enja okoli\u0161a Jadranskog mora I. izme\u0111u Republike Hrvatske i Me\u0111unarodne banke za obnovu i razvoj. Republika Hrvatska, zastupana po Ministarstvu financija, kao Primateljica i Me\u0111unarodna banka za obnovu i razvoj iz Washingtona (Svjetska banka) u svojstvu provedbene agencije Globalnog fonda za okoli\u0161 (GEF), dana 8. rujna 2014. godine sklopile su Ugovor o darovnici Globalnog fonda za okoli\u0161 radi financiranja provedbe Projekta kontrole one\u010di\u0161\u0107enja okoli\u0161a Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj u iznosu od 4.330.000,00 USD. Nastavno, Svjetska banka i Fond za za\u0161titu okoli\u0161a i energetsku u\u010dinkovitost u svojstvu Tijela za provedbu projekta dana 8. rujna 2014. godine sklopili su Ugovor o projektu &#8211; GEF Projekt kontrole one\u010di\u0161\u0107enja okoli\u0161a Jadranskog mora I.(ASEPCP) kojim se Fond obvezao Projekt provesti po procedurama Svjetske banke.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">GEF Projekt kontrole one\u010di\u0161\u0107enja okoli\u0161a Jadranskog mora I. (u nastavku GEF Projekt) je regionalni projekt koji je zami\u0161ljen kao dio \u0161ireg programa za\u0161tite okoli\u0161a Jadranskog mora (ASEP).Ovim je projektom GEF stavio na raspolaganje Republici Hrvatskoj 4,33 mil. USD, a Bosni i Hercegovini 2,3 mil. USD.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">CiljGEF Projekta<em>.<\/em>&nbsp;je ubrzati provedbu Strate\u0161kih akcijskih planova za za\u0161titu biolo\u0161ke raznolikosti u Sredozemnome moru (SAP BIO i SAP MED) koji su usvojeni na temelju Barcelonske konvencije na Jadranu, te nacionalnih akcijskih planova Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u skladu s pristupnom politikom EU i direktivama, zajedno s investicijskim sustavom EU, te UNEP MAP aktivnosti i politika. Kao takav je sastavni element \u0161ireg Programa za\u0161tite okoli\u0161a Jadranskoga mora (ASEP), \u010diji je krajnji cilj smanjenje optere\u0107enja one\u010di\u0161\u0107enjem na kriti\u010dnim to\u010dkama u Jadranskome moru u svrhu obnove funkcioniranja ekosustava.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">GEF Projekt se u potpunosti pridr\u017eava na\u010dela, zahtjeva i ciljeva Mediteranske strategije za odr\u017eivi razvoj, koja je usvojena 2005. godine, a posebno ciljeva prioritetnog podru\u010dja \u201ePromicanje odr\u017eivog gospodarenja morskim i obalnim podru\u010djima i poduzimanje hitnih radnji za okon\u010danje propadanja obalnih podru\u010dja\u201c te inicijativa za uvo\u0111enje ekosustavnog pristupa (EcAp) koji su usvojile potpisnice Barcelonske konvencije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Razvojni ciljevi projekta obuhva\u0107aju smanjenje ispu\u0161tanja one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih tvari s prekograni\u010dnim utjecajem, osobito du\u0161ika, na odabranim crnim to\u010dkama isto\u010dnog Jadrana, te pobolj\u0161anje regionalnog kapaciteta za pripremu projekata i pra\u0107enje okoli\u0161a u osjetljivim podru\u010djima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U skladu s Odlukom o uspostavi granica vodnih podru\u010dja (NN 79\/10), promatrano podru\u010dje Projekta pripada u jadransko vodno podru\u010dje, a u skladu s Pravilnikom o granicama podru\u010dja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97\/10 i 31\/13), pripada podru\u010dju malog sliva \u201cNeretva \u2013 Kor\u010dula\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">GEF Projekt kontrole one\u010di\u0161\u0107enja okoli\u0161a Jadranskog mora I. sastoji se od sljede\u0107ih dijelova:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Dio 1. Pokazna investicija za smanjenje ispu\u0161tanja nutrijenata i pobolj\u0161anje sposobnosti pra\u0107enja stanja kakvo\u0107e mora<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\"><li>Projektiranje i gra\u0111evinski radovi s integriranom sustavu u svrhu prikupljanja i obrade procjednih voda na odlagali\u0161tu otpada Sitnica.<\/li><li>Nabava i ugradnja opreme za pra\u0107enje stanja kakvo\u0107e mora i ja\u010danje regionalnog kapaciteta za pra\u0107enje stanja kakvo\u0107e mora.<\/li><\/ol>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Dio 2. Tehni\u010dka pomo\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\"><li>Podr\u0161ka za: (i) obavljanje procjene izvora nutrijenata, uklju\u010duju\u0107i to\u010dkaste i neto\u010dkaste izvore u dva osjetljiva podru\u010dja\/\u201ccrne to\u010dke\u201c na hrvatskoj obali Jadrana (Dubrova\u010dko-neretvanska \u017eupanija) i u podru\u010dju delte Neretve; i (ii) priprema analize politika, zakonskih i\/ili institucionalnih reformi potrebnih za rje\u0161avanje problema vezanih uz kvalitetu vode.<\/li><li>Tehni\u010dka pomo\u0107 za pripremu projektne dokumentacije, uklju\u010duju\u0107i i pripremu natje\u010dajne dokumentacije za pristup fondovima Europske unije, za ulaganja u sustave obrade i upravljanja procjednim vodama u skladu sa zahtjevima EU u odabranim mjestima na hrvatskoj obali Jadrana.<\/li><\/ol>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>GEF PODPROJEKT &#8211; SANACIJA ODLAGALI\u0160TA OTPADA SITNICA ZA ZATVORENIM SUSTAVOM PROCJEDNIH VODA<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Odlagali\u0161te otpada Sitnica uklju\u010deno je u GEF Projekt po\u010detkom 2017. godine nakon zavr\u0161enog postupka restrukturiranja Projekta obzirom da je identificirano kao jedna od to\u010daka na Jadranskoj obali koja ima sna\u017ean utjecaj na kvalitetu okoli\u0161a, odr\u017eivosti Jadranskoga mora te izvora pitke vode na otocima. Sanacijom odlagali\u0161ta otpada Sitnicasa zatvorenim sustavom procjednih voda izravno \u0107e se onemogu\u0107iti istjecanje procjednih voda iz otpada u podzemne vode te indirektno u Jadransko more.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U postoje\u0107oj formi odlagali\u0161te otpada Sitnica ne ispunjava osnovne zahtjeve za rad jer nijeuskla\u0111eno s va\u017ee\u0107im propisima Republike Hrvatske i radi u suprotnosti s potrebnim tehni\u010dkim i tehnolo\u0161kim kriterijima. Potencijalno mo\u017ee utjecati na sve dijelove okoli\u0161a i potrebno ga je sanirati, uz istovremeno osiguranje kontinuiranog rada do otvaranja centra za gospodarenje otpadom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sanacijske aktivnosti predvi\u0111aju izgradnju temeljnoga brtvenog sloja na istoj lokaciji te nakon \u0161to se sav postoje\u0107i otpad premjesti na novoizgra\u0111enu plohu odlagali\u0161te se zatvara ugradnjom pokrovnog brtvenog sloja. Izgradnja temeljnog brtvenog sloja omogu\u0107it \u0107e sustavno i kontrolirano gospodarenje procjednim vodama \u010dime \u0107e seonemogu\u0107iti utjecaj odlo\u017eenog otpada, odnosno procjednih vodana okoli\u0161 (vodu, tlo, zrak)dok \u0107e se izgradnjom pokrovnog brtvenog sloja sprije\u010diti prodor oborina u tijelo saniranoga odlagali\u0161ta, \u010dime \u0107e se smanjiti koli\u010dina novih procjednih voda.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U skladu s Ugovorom o darovnici izme\u0111u Svjetske banke i Republike Hrvatske za GEF projekt kontrole one\u010di\u0161\u0107enja Jadranskog mora I., konkretni ciljevi, izme\u0111u ostalog, uklju\u010duju smanjenje ispu\u0161tanja one\u010di\u0161\u0107iva\u010da s prekograni\u010dnim utjecajem, osobito du\u0161ika, na odabranim crnim to\u010dkama nahrvatskoj obali Jadrana. Pokazna investicija za smanjenje ispu\u0161tanja nutrijenata bit \u0107e provedena putem gra\u0111evinskih radova. Osim toga, gra\u0111evinski radovi na projektu sanacije odlagali\u0161ta otpada \u201eSitnica\u201c sa zatvorenim sustavom procjednih voda provode se s ciljem za\u0161tite podzemnih voda, tla od prodora one\u010di\u0161\u0107ene povr\u0161inske vode, zraka, zdravlja ljudi i okoli\u0161a op\u0107enito.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Op\u0107i ciljevi projekta su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>fizi\u010dko odvajanje novonastalih procjednih voda, koje nastaju zbog prodora oborinskih voda kroz sloj odlo\u017eenog otpada, od podzemnih i povr\u0161inskih voda u okoli\u0161u, odnosno Jadranskome moru,<\/li><li>smanjenje rizika koji predstavlja odlo\u017eeni otpad, posebno rizika od one\u010di\u0161\u0107enja povr\u0161inskih i podzemnih voda, one\u010di\u0161\u0107enja zraka i tla, te rizika za zdravlje ljudi,<\/li><li>za\u0161tita biljnog i \u017eivotinjskog svijeta od negativnog utjecaja odlo\u017eenog otpada, i<\/li><li>uklanjanje negativnih utjecaja nekontroliranog odlaganja otpada na odlagali\u0161te.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sanacija\/izgradnja odlagali\u0161ta Sitnica sa zatvorenim sustavom procjednih voda s prate\u0107im objektima zajedno sa sustavnim pra\u0107enjem smanjit \u0107e i sprije\u010diti bilo kakvo one\u010di\u0161\u0107enje okoli\u0161a, s naglaskom na podzemne vode i Jadransko more.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>PLAN UPRAVLJANJA OKOLI\u0160EM ZA PODPROJEKT SANACIJE ODLAGALI\u0160TA OTPADA SITNICA SA ZATVORENIM SUSTAVOM PROCJEDNIH VODA<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Lokacija zahvata nalazi se zapadno od mjesta Blato i isto\u010dno od Potirne uz asfaltiranu cestu Vela-Luka Blato te je od Blata, odnosno Vela Luke udaljena oko 4 km. Odlagali\u0161te se nalazi na podru\u010dju katastarskih op\u0107ina Vela Luka i Blato.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Odlagali\u0161te &#8220;Sitnica&#8221; se koristi od 1980. i do danas na odlagali\u0161te je odlo\u017eeno oko 158.000 m3 komunalnog i proizvodnog otpada te nepoznata koli\u010dina opasnog otpada. Lokacija odlagali\u0161ta &#8220;Sitnica&#8221;, povr\u0161inom od oko 4,86 ha, ozna\u010dena je u prostornim planovima Op\u0107ine Vela Luka i Op\u0107ine Blato.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Projekt sanacije odlagali\u0161ta otpada &#8220;Sitnica&#8221; izvest \u0107e se u dvije etape:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>ETAPA 1 &#8211; ulazno izlazna zona na ukupnoj povr\u0161ini od cca 0,2 ha<\/li><li>ETAPA 2 &#8211; odlagali\u0161na plohana ukupnoj povr\u0161ini od cca 4,66 ha<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izgradnja ulazno izlazne zone obuhva\u0107a izvedbu prometno manipulativnih povr\u0161ina, ulaznih vrata i ograde oko cijelog zahvata, zgrade za osoblje, gara\u017ee za kompaktor, perili\u0161ta kota\u010da te izgradnju prate\u0107e infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Radovi obuhva\u0107eni izgradnjom odlagali\u0161ne plohe podrazumijevaju izgradnju makadamske prometnice, kazeta (temeljnibrtveni sustav), premje\u0161tanje i ugradnja otpada u za to predvi\u0111enu kazetu i formiranje tijela odlagali\u0161ta (pokrovnibrtveni sustav, sustav otplinjavanja, hortikultura).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Novoizgra\u0111ena odlagali\u0161na ploha \u2013 kazeta tlocrtne je povr\u0161ine cca 2,95 ha, ima kapacitet za cca 203.000 m3 otpada.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sanacija \u0107e se provesti na na\u010din da se otpad koji je ciljano odlagan na postoje\u0107e odlagali\u0161te smje\u0161ten na sjevernoj strani obuhvata, u cijelosti premjesti na ure\u0111ene kazete, kada \u0107e se u kona\u010dnici oblikovati tijelo odlagali\u0161ta i izvr\u0161iti njegovo kona\u010dno zatvaranje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Radnje koje je potrebno provesti prilikom sanacije i zatvaranja odlagali\u0161ne plohe su kako slijedi:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>izgradnja makadamske prometnice,<\/li><li>izgradnja odlagali\u0161nih kazeta (uklju\u010duju\u0107i obodni nasip, obodni kanal, temeljno brtvljenje i sustav odvodnje procjednih voda),<\/li><li>preslagivanje odlo\u017eenog otpada s postoje\u0107eg odlagali\u0161ta na novoure\u0111ene kazete te odlaganje novog otpada, formiranje tijela odlagali\u0161ta sukladno projektom definiranim gabaritima, izgradnja sustava otplinjavanja te kona\u010dno zatvaranje odlagali\u0161ne plohe,<\/li><li>izgradnja sustava oborinske odvodnje sa zatvorene odlagali\u0161ne plohe,<\/li><li>ure\u0111enje\/planiranje povr\u0161ina s kojih je uklonjen otpad.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sve slobodne povr\u0161ine unutar ograde, osim prometno-manipulativnih i radnih koje zbog specifi\u010dnosti tehnolo\u0161kog procesa moraju biti makadamske, hortikulturno \u0107e se urediti. Predvi\u0111ena je sadnja drve\u0107a i grmlja (naro\u010dito uz ogradu, kako bi se postigla vizualna barijera prema okolnom prostoru), pri \u010demu treba koristiti prvenstveno autohtoni biljni materijal, te zatravljivanje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mjere ubla\u017eavanja posljedica za okoli\u0161 bit \u0107e primijenjene u 2 faze projekta:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>tijekom faze projektiranja posebna se pozornost posvetila sprje\u010davanju\/ubla\u017eavanju utjecaja na tlo i vode, utjecaja na krajobraz, utjecaja na stanovni\u0161tvo i namjenu prostora i utjecaja u slu\u010daju nezgode.<\/li><li>tijekom faze sanacije i zatvaranja glavni negativni utjecaji \u0107e biti u slu\u010daju utjecaja na zrak, utjecaja na tlo i vode, utjecaja na kulturno-povijesnu ba\u0161tinu, utjecaja na stanovni\u0161tvo i namjenu prostora, utjecaja na stani\u0161ta, floru i faunu, utjecaja na krajobraz, utjecaja na prometne tokove i infrastrukturu, utjecaja uslijed nepravilnog gospodarenja otpadom, utjecaja u slu\u010daju nezgode, ako se ne primijene odgovaraju\u0107e mjere za\u0161tite.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Gore navedeni utjecaji minimizirat \u0107e se primjenom specifi\u010dnih mjera za svaku fazu ponaosob, koje su detaljno opisane u okviru Plana upravljanja okoli\u0161em (dokument se mo\u017ee preuzeti na poveznici&nbsp;<a href=\"http:\/\/fzoeu.hr\/docs\/plan_upravljanja_okolisem_v1.pdf\">http:\/\/fzoeu.hr\/docs\/plan_upravljanja_okolisem_v1.pdf<\/a>).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Glavna zada\u0107a Plana pra\u0107enja stanja okoli\u0161a (monitoringa) je osiguranje primjene odgovaraju\u0107eg standarda za\u0161tite okoli\u0161a koji je propisan va\u017ee\u0107om legislativom i dobrom in\u017eenjerskom praksom. Na taj na\u010din se prate utjecaji na okoli\u0161 kao i u\u010dinci predvi\u0111enih mjera za njihovo ubla\u017eavanje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Plan monitoringa kao i nulto stanje koje \u0107e se koristiti za provjeru u\u010dinkovitosti mjera ubla\u017eavanja utjecaja odnose se na fazu do zatvaranja i nakon zatvaranja odlagali\u0161ta.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>GEF PROJEKT KONTROLE ONE\u010cI\u0160\u0106ENJA JADRANSKOG MORA I. Vlada Republike Hrvatske na sjednici odr\u017eanoj dana 23. sije\u010dnja 2014. godine donijela je Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o darovnici Globalnog fonda za okoli\u0161 (GEF) za Projekt kontrole one\u010di\u0161\u0107enja okoli\u0161a Jadranskog mora I. izme\u0111u Republike Hrvatske i Me\u0111unarodne banke za obnovu i razvoj. Republika Hrvatska, zastupana [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":441,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-465","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-objave"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/komunalne-djelatnosti.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/465","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/komunalne-djelatnosti.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/komunalne-djelatnosti.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/komunalne-djelatnosti.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/komunalne-djelatnosti.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=465"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/komunalne-djelatnosti.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/465\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":467,"href":"https:\/\/komunalne-djelatnosti.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/465\/revisions\/467"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/komunalne-djelatnosti.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/441"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/komunalne-djelatnosti.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=465"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/komunalne-djelatnosti.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=465"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/komunalne-djelatnosti.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=465"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}